U atmosferi postepeno rastuće kriminalizacije znakova međunarodnoga radničkog pokreta, dok se istovremeno normaliziraju znakovi nacionalnih fašizama, htjeli smo se o Prvome maju ukratko osvrnuti na jedan od znakova koji je nama važan i koji je također u zadnje vrijeme počeo privlačiti pažnju ne samo policijske represije u Zagrebu. Vrlo često kada se na prosvjedima u Zagrebu pojavimo sa svojim zastavama, netko priđe i pita nas što znači ta zastava. Zadnja dva puta je prišla i policija, što je u jednome od slučajeva nosioca zastave stajalo i prekršajne prijave, što se drugi put vjerojatno ipak nije dogodilo, mada je policija svejedno…
Nema mnogo za osvrtanje, daj onu vrbovu sviralu PARTNERI U ŠETNJI Hvala sindikatima koji su organizirali subotnji prosvjed. Vrijedna je to prilika za javnu komunikaciju o trajno najbitnijoj društvenoj temi, a to je – organiziranje radničke klase. Hvala im za sve statistike i podatke koje su sakupili i iznijeli. Mnogi mali i ne tako mali poduzetnici po internetu našli su se nepravedno prozvani podacima o profitu privatnika, jer, kažu, dok oni sklapaju kraj s krajem i pune proračun, sindikati taj proračun troše, nakačeni na pijanog milijardera Vladu Uhljebljivača. Ali, ako ljudi s poduzetničkom idejom žele suosjećanje javnosti, odnosno radničkih masa,…
Povodom Međunarodnog dana rada započinjemo sa slobodarskim kružocima o aktualnim temama! Ovoga puta razgovarat ćemo o baštini i nasljeđu mučenika s trga Haymarket, mogućnostima radničkog organiziranja i važnosti solidarnosti danas.Kružok je otvorenog tipa, dođite i diskutirajte, podružit ćemo se uz šalicu kave ili čaja. 👉 Dođi na razgovor, čaj i kavu.📍 MO Trnjanska Savica, V. Ružđjaka 21📅 29. 4. u 18:30
Obuhvaćeni tekstovi francuskog revolucionarnog sindikalista Émile Pougeta (1860-1920) pružaju uvid u bitne ideje revolucionarno-sindikalističkog pokreta. Tekst Osnove sindikalizma, pored sažetog iznošenja razvoja revolucionarnog sindikalizma u 19. stoljeću i radničke emancipacije u odnosu na parlamentarno zastupništvo, kao i uporne borbe radništva protiv snažne državne represije, pored kritike Rousseauovog demokratizma, Darwinovog evolucionizma, te pored identificiranja harmonije kao temelja društva, naglašava osnovne revolucionarno-sindikalističke ciljeve: nužnost ukidanja kapitalističkog proizvodnog sistema koji bi bio zamijenjen federativno povezanim, samoupravnom radničkim udruženjima i ukidanja države kao sredstva zaštite kapitalističkih privilegija. Pouget sindikat vidi kao borbeno radničko udruženje koje može ostvariti zacrtane ciljeve, istovremeno i braneći već osvojena…
Uočavajući da pored problema eksploatacije radnika i radnica, “fleksibilizacije” rada, postoje i problemi poput diskriminacije na temelju spola, roda, rase, etniciteta, seksualne orijentacije, u tekstu Kako omogućiti anarhističku revoluciju? Arthur J. Miller naglašava mogućnost korištenja decentraliziranog, nehijerarhijskog, anti-autoritarnog načina organiziranja kakav se pojavio s anarhosindikalizmom, ne samo na nivou industrije, nego i na nivou zajednice (radi rješavanja pitanja školstva, stanovanja, kulture itd…), zatim ekologije, seksizma, rasizma…pa tako osim industrijskog sindikalizma, govori o sindikalizmu zajednice, ekološkom sindikalizmu i socijalnom sindikalizmu uz naglašavanje nužnosti njihova povezivanja u borbi protiv samog uzroka problema: kapitalizma i države. Precizno identificirajući kapitalizam i državu kao uzrok…
Tekst Metode anarhosindikalizma Rudolfa Rockera (1873-1958), jednog od najvažnijih pripadnika anarhosindikalističkog pokreta i inicijatora osnivanja Međunarodnog udruženja radnika i radnica u Berlinu (1922.) donosi detaljan prikaz različitih oblika metode direktne akcije: sabotaže, bojkota, okupacije radnog mjesta, štrajka, generalnog štrajka itd. Pored detaljnijeg prikaza različitih oblika direktne akcije, Rocker nastoji pokazati da direktna akcija nije samo metoda ekonomske borbe, nego i one političke. Događaje koji utječu na zajednicu Rocker smatra političkim događajima, pa tako i događaje poput štrajka smatra istovremeno ekonomskima i političkima, što znači da direktnu akciju ne određuje samo kao ekonomsku, nego i kao političku akciju koju poduzimaju oni…
1. maj anarhija antifašizam antimilitarizam asdf caffè malatesta crass demilitarizacija direktna akcija ekonomija feminizam financije Forum Tomizza glazba grad istaknuto izbori književni list književnost manifest mimohod pamćenje pg_cas pg_priv poezija povijest poštujte naše znakove prigovor savjesti prostor punk radnički pokret Rat i mir ratovi revija revolucija sindikalizam skvotiranje sloboda govora stanovanje tribina umjetnost vojni rok zaborav zadruge zastava