sindikalizam

  • Što je crveno-crna zastava i zašto nam je važna?

    U atmosferi postepeno rastuće kriminalizacije znakova međunarodnoga radničkog pokreta, dok se istovremeno normaliziraju znakovi nacionalnih fašizama, htjeli smo se o Prvome maju ukratko osvrnuti na jedan od znakova koji je nama važan i koji je također u zadnje vrijeme počeo privlačiti pažnju ne samo policijske represije u Zagrebu. Vrlo često kada se na prosvjedima u Zagrebu pojavimo sa svojim zastavama, netko priđe i pita nas što znači ta zastava. Zadnja dva puta je prišla i policija, što je u jednome od slučajeva nosioca zastave stajalo i prekršajne prijave, što se drugi put vjerojatno ipak nije dogodilo, mada je policija svejedno…

  • jedan osvrt na sindikalni prosvjed

    Nema mnogo za osvrtanje, daj onu vrbovu sviralu PARTNERI U ŠETNJI Hvala sindikatima koji su organizirali subotnji prosvjed. Vrijedna je to prilika za javnu komunikaciju o trajno najbitnijoj društvenoj temi, a to je – organiziranje radničke klase. Hvala im za sve statistike i podatke koje su sakupili i iznijeli. Mnogi mali i ne tako mali poduzetnici po internetu našli su se nepravedno prozvani podacima o profitu privatnika, jer, kažu, dok oni sklapaju kraj s krajem i pune proračun, sindikati taj proračun troše, nakačeni na pijanog milijardera Vladu Uhljebljivača. Ali, ako ljudi s poduzetničkom idejom žele suosjećanje javnosti, odnosno radničkih masa,…

  • Od koga vi zapravo branite radnike?

    Donosimo naš komentar na žuto proljeće i sindikalno cinkarenje koje je rezultiralo privođenjem mirnog sudionika na sindikalnom prosvjedu u Zagrebu.

  • Caffè Malatesta #1 (29.04.2025.)

    Povodom Međunarodnog dana rada započinjemo sa slobodarskim kružocima o aktualnim temama! Ovoga puta razgovarat ćemo o baštini i nasljeđu mučenika s trga Haymarket, mogućnostima radničkog organiziranja i važnosti solidarnosti danas.Kružok je otvorenog tipa, dođite i diskutirajte, podružit ćemo se uz šalicu kave ili čaja. 👉 Dođi na razgovor, čaj i kavu.📍 MO Trnjanska Savica, V. Ružđjaka 21📅 29. 4. u 18:30

  • Émile Pouget: Osnove sindikalizma / Direktna akcija / Sabotaža

    Obuhvaćeni tekstovi francuskog revolucionarnog sindikalista Émile Pougeta (1860-1920) pružaju uvid u bitne ideje revolucionarno-sindikalističkog pokreta. Tekst Osnove sindikalizma, pored sažetog iznošenja razvoja revolucionarnog sindikalizma u 19. stoljeću i radničke emancipacije u odnosu na parlamentarno zastupništvo, kao i uporne borbe radništva protiv snažne državne represije, pored kritike Rousseauovog demokratizma, Darwinovog evolucionizma, te pored identificiranja harmonije kao temelja društva, naglašava osnovne revolucionarno-sindikalističke ciljeve: nužnost ukidanja kapitalističkog proizvodnog sistema koji bi bio zamijenjen federativno povezanim, samoupravnom radničkim udruženjima i ukidanja države kao sredstva zaštite kapitalističkih privilegija. Pouget sindikat vidi kao borbeno radničko udruženje koje može ostvariti zacrtane ciljeve, istovremeno i braneći već osvojena…

  • Arthur J. Miller: Kako omogućiti anarhističku revoluciju?

    Uočavajući da pored problema eksploatacije radnika i radnica, “fleksibilizacije”  rada, postoje i problemi poput diskriminacije na temelju spola, roda, rase, etniciteta, seksualne orijentacije, u tekstu Kako omogućiti anarhističku revoluciju? Arthur J. Miller naglašava mogućnost korištenja decentraliziranog, nehijerarhijskog, anti-autoritarnog načina organiziranja kakav se pojavio s anarhosindikalizmom, ne samo na nivou industrije, nego i na nivou zajednice (radi rješavanja pitanja školstva, stanovanja, kulture itd…), zatim ekologije, seksizma, rasizma…pa tako osim industrijskog sindikalizma, govori o sindikalizmu zajednice, ekološkom sindikalizmu i socijalnom sindikalizmu uz naglašavanje nužnosti njihova povezivanja u borbi protiv samog uzroka problema: kapitalizma i države. Precizno identificirajući kapitalizam i državu kao uzrok…

  • Rudolf Rocker: Metode anarhosindikalizma / CNT: Anarhosindikalizam u Puerto Realu

    Tekst Metode anarhosindikalizma Rudolfa Rockera (1873-1958), jednog od najvažnijih pripadnika anarhosindikalističkog pokreta i inicijatora osnivanja Međunarodnog udruženja radnika i radnica u Berlinu (1922.) donosi detaljan prikaz različitih oblika metode direktne akcije: sabotaže, bojkota, okupacije radnog mjesta, štrajka, generalnog štrajka itd. Pored detaljnijeg prikaza različitih oblika direktne akcije, Rocker nastoji pokazati da direktna akcija nije samo metoda ekonomske borbe, nego i one političke. Događaje koji utječu na zajednicu Rocker smatra političkim događajima, pa tako i događaje poput štrajka smatra istovremeno ekonomskima i političkima, što znači da direktnu akciju ne određuje samo kao ekonomsku, nego i kao političku akciju koju poduzimaju oni…