Izdanja

CAS izdanja

  • ASDF: Međunarodni poziv za priloge / International Call For Contributions

    hrvatski / english / français / italiano / slovenščina / русский [hr] Što je asdf? asdf je početni položaj lijeve ruke na tipkovnici. To je trenutak oklijevanja neposredno pred pisanjem, trenutak u kojem se pitamo što pisati i kako pisati, nakon što smo već zaključili da trebamo pisati. Asdf je novi književni list Centra za anarhističke studije na kojem se želimo baviti upravo ovim pitanjima. U vremenima rastuće militarizacije i autoritarnosti, obnove atomskog straha uz prijetnju novim svjetskim ratom, dok cijena osnovnih uvjeta za život neumoljivo raste, dok oslabljuje radnički položaj u ekonomiji i društvu, dok ne znamo hoće li…

  • Ne glasujmo, organizirajmo se!

    Naslov originala: Don`t Vote, Organize!Izvor orginala: zabalaza.netNaslov prijevoda: Ne glasujmo, organizirajmo se!Prijevod: DurudyDizajn korice: MPriprema za tisak: M Izvor: Mreža anarhosindikalista (MASA) Datum: Zagreb, 2012.

  • Blokadna kuharica ili kako je izgledala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu

    Autori: Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, www.slobodnifilozofski.com Blokadna kuharica detaljno opisuje kako je izgledala blokada Filozofskoga fakulteta u Zagrebu u proljeće 2009. godine, koju su studenti digli boreći se za pravo na besplatno obrazovanje dostupno svima. Priručnik govori, među ostalim, o direktnoj demokraciji, o tome kako organizirati plenum, o koncepciji studentske medijske strategije i društvenom kontekstu borbe za besplatno obrazovanje. Opis blokade FF-a nije pritom sâm sebi svrhom ‒ nadamo se da će poslužiti kao inspiracija i vodič u nekim novim akcijama, ne samo studenata, nego i radnikâ, seljakâ…

  • Émile Pouget: Osnove sindikalizma / Direktna akcija / Sabotaža

    Obuhvaćeni tekstovi francuskog revolucionarnog sindikalista Émile Pougeta (1860-1920) pružaju uvid u bitne ideje revolucionarno-sindikalističkog pokreta. Tekst Osnove sindikalizma, pored sažetog iznošenja razvoja revolucionarnog sindikalizma u 19. stoljeću i radničke emancipacije u odnosu na parlamentarno zastupništvo, kao i uporne borbe radništva protiv snažne državne represije, pored kritike Rousseauovog demokratizma, Darwinovog evolucionizma, te pored identificiranja harmonije kao temelja društva, naglašava osnovne revolucionarno-sindikalističke ciljeve: nužnost ukidanja kapitalističkog proizvodnog sistema koji bi bio zamijenjen federativno povezanim, samoupravnom radničkim udruženjima i ukidanja države kao sredstva zaštite kapitalističkih privilegija. Pouget sindikat vidi kao borbeno radničko udruženje koje može ostvariti zacrtane ciljeve, istovremeno i braneći već osvojena…

  • Grad postkapitalizma

    Grad je postao vodeće mjesto proizvodnje nakon što se ona proširila iz prostora tvornice. Samim time grad je postao i poprište glavnih sukoba vezanih uz raspolaganje i upravljanje viškom vrijednosti koji se u njemu proizvodi. Gradski pokreti, rođeni u tim sukobima, sve se više odvajaju od posrnule i korumpirane javne uprave te razvijaju nove institucije stvarajući time preduvjete za nezavisno upravljanje samim gradom. Ako su takvi pokreti u gradu sposobni izazvati postojeći sustav, sukobiti se s njim, zauzimati prazne dijelove grada i pritom razvijati nove oblike institucija, onda je samo pitanje trenutka kada će ti pokreti u potpunosti savladati i…

  • Delo Truda / Organizacijska platforma Sveopćeg saveza anarhista (nacrt)

    Nestor Mahno i Petar Aršinov su zajedno s drugim prognanim ruskim i ukrajinskim anarhistima 1925. u Parizu pokrenuli dvomjesečnik Delo Truda. To je bio anarho-komunistički teorijski časopis visoke kvalitete. Na ideju za takav časopis su došli godinama prije dok su obojica sjedili u zatvoru Butirky u Moskvi. Sada je ta ideja bila ostvarena. Mahno je tokom tri godine napisao članak za gotovo svako izdanje. 1926. grupi se pridružila Ida Mett (autorica djela „Kronstadtska komuna” koje je raskrinkalo boljševizam), koja je nedavno pobjegla iz Rusije. Te je godine objavljena „Organizacijska platforma”. Objavljivanje „Platforme” je od mnogih pripadnika internacionalnog anarhističkog pokreta dočekano…

  • Arthur J. Miller: Kako omogućiti anarhističku revoluciju?

    Uočavajući da pored problema eksploatacije radnika i radnica, “fleksibilizacije”  rada, postoje i problemi poput diskriminacije na temelju spola, roda, rase, etniciteta, seksualne orijentacije, u tekstu Kako omogućiti anarhističku revoluciju? Arthur J. Miller naglašava mogućnost korištenja decentraliziranog, nehijerarhijskog, anti-autoritarnog načina organiziranja kakav se pojavio s anarhosindikalizmom, ne samo na nivou industrije, nego i na nivou zajednice (radi rješavanja pitanja školstva, stanovanja, kulture itd…), zatim ekologije, seksizma, rasizma…pa tako osim industrijskog sindikalizma, govori o sindikalizmu zajednice, ekološkom sindikalizmu i socijalnom sindikalizmu uz naglašavanje nužnosti njihova povezivanja u borbi protiv samog uzroka problema: kapitalizma i države. Precizno identificirajući kapitalizam i državu kao uzrok…

  • Rudolf Rocker: Metode anarhosindikalizma / CNT: Anarhosindikalizam u Puerto Realu

    Tekst Metode anarhosindikalizma Rudolfa Rockera (1873-1958), jednog od najvažnijih pripadnika anarhosindikalističkog pokreta i inicijatora osnivanja Međunarodnog udruženja radnika i radnica u Berlinu (1922.) donosi detaljan prikaz različitih oblika metode direktne akcije: sabotaže, bojkota, okupacije radnog mjesta, štrajka, generalnog štrajka itd. Pored detaljnijeg prikaza različitih oblika direktne akcije, Rocker nastoji pokazati da direktna akcija nije samo metoda ekonomske borbe, nego i one političke. Događaje koji utječu na zajednicu Rocker smatra političkim događajima, pa tako i događaje poput štrajka smatra istovremeno ekonomskima i političkima, što znači da direktnu akciju ne određuje samo kao ekonomsku, nego i kao političku akciju koju poduzimaju oni…

Biblioteke


Ostale rubike