Kao što joj naziv sugerira, anarhitektura označava poveznicu anarhizma i arhitekture. Pokret se razvija krajem 1950-ih i u 1960-ima, uz pojavu situacionističkih teorija kao reakcija na isfrustriranost pasivnim konzumerizmom modernoga svijeta. Samo ime Anarchitecture sklopljeno je 1970-ih i veže se uz rad grupe umjetnika okupljenih oko Gordona Matta-Clarka. Marx teoretizira o otuđenju kao posljedici kapitalističkih načina proizvodnje, dok Debord smatra da kapitalizam stvara otuđene oblike potrošnje na način da sav socijalni život pretvara u spektakl. Pod njihovim utjecajem situacionisti su nastojali srušiti razliku između umjetnosti i svakodnevice, stvarajući subjekte koji bi bili aktivni stvaratelji samog života, a ne tek njegovi…
Na današnji dan, prije devedeset godina, tj. 19. srpnja 1936., počela je jedna od najznačajnijih epizoda u povijesti radničkog pokreta – anarhistička revolucija u Španjolskoj. Započela je kao reakcija na vojni puč generala Francisca Franca protiv lijeve vlade Narodnog fronta, koalicije republikanaca, socijalista, komunista i drugih. Na nesnalaženje vlade i nevoljkost da se brani od fašističkog vojnog ustanka, odgovorili su radnički sindikati s milijunskim članstvom, prvenstveno anarhistički CNT i socijalistički UGT, pograbivši oružje jurišem na kasarne i skladišta, u Barceloni 19. srpnja, a zatim u Madridu, Valenciji, Asturiji i drugdje. Organiziravši se u radničke milicije ustrojene u kolone sa zapovjednicima…
Postoji li grad u kojem se anarhist osjeća dobro? Umjesto rasprave s nekim velikim idejama o idealnim anarhističkim gradovima, utopijskim federacijama farmi, tvornica i radionica, odlučujem pretvoriti ovaj tekst u kratki komentar o nečemu što nam možda nedostaje u nastojanju da postignemo radikalne društvene promjene. Često kada govore o urbanom prostoru, anarhisti vide samo probleme, materijalizacije kapitalizma i nepravde, zidove i ograde, asimetrije moći i otuđenje. Anarhistički autori, poput Thoreaua, Zislyja ili AbdelRahim, često se zalažu za povratak prirodi, ruralnim ili čak divljim idiličnim komunama. Gotovo svaka vizualizacija anarhije u prvom planu imat će uzgoj povrća u nekom vrtu okruženom…
hrvatski / english / français / italiano / slovenščina / русский [hr] Što je asdf? asdf je početni položaj lijeve ruke na tipkovnici. To je trenutak oklijevanja neposredno pred pisanjem, trenutak u kojem se pitamo što pisati i kako pisati, nakon što smo već zaključili da trebamo pisati. Asdf je novi književni list Centra za anarhističke studije na kojem se želimo baviti upravo ovim pitanjima. U vremenima rastuće militarizacije i autoritarnosti, obnove atomskog straha uz prijetnju novim svjetskim ratom, dok cijena osnovnih uvjeta za život neumoljivo raste, dok oslabljuje radnički položaj u ekonomiji i društvu, dok ne znamo hoće li…
Dok se radnička klasa bori s rastućim troškovima života, a javne usluge se urušavaju pod teretom “nedostatka sredstava”, Zagreb je ovaj tjedan bio pozornica još jedne predstave militarističkog teatra. Mark Rutte, glavni tajnik NATO-a — odnosno glavni menadžer zapadne vojne mašinerije — sletio je u Hrvatsku kako bi s premijerom Plenkovićem potvrdio ono što već znamo: država ne postoji da bi služila ljudima, već da bi služila kapitalu i ratu.
Povodom marša ”Ujedinjeni protiv fašizma” osvrćemo se na nužnost kritičke pozicije prema kapitalizmu i vlasti, nužnim preduvjetima za nastanak fašizma. Med i mlijeko modernog fašizma: neoliberalizam Da bismo razumjeli suvremeni fašizam, moramo pogledati ekonomsku pustoš koju su iza sebe ostavila posljednja desetljeća neoliberalnih reformi. Taj proces sustavno je doveo do povijesno nezapamćene ekonomske nejednakosti, osiromašujući široke mase i opustošujući državne blagajne kroz privatizaciju i porezne olakšice za najbogatije. Kako se socijalno tkivo raspada, a nezadovoljstvo masa raste, fašizam postaje neminovnost. Zašto? Zato što ekonomske elite nikada, ni pod koju cijenu, neće pristati na redistribuciju svog nagomilanog bogatstva kako bi riješile…
Kratki prikaz života jednog od zanimljivijih revolucionara s naših prostora koji su se borili u anarhističkim milicijama tijekom Španjolskog građanskog rada i u anarhističkim partizanskim grupama tijekom Drugog svjetskog rata. Kao aktivni anarhosindikalist u CNT-u, Turčinović je vjerojatno bio prvi istarski dobrovoljac koji se sukobio s fašističkim Francovim ustanicima. Mladost Rođen je u Rovinju 21. kolovoza 1911. godine, u obitelji roditelja Giuseppea Turcinovicha i Maddalene Malusàe. U školi pokazuje visoku inteligenciju i brzo dolazi u kontakt s anarhističkim krugovima Rovinja čiji pokret razvija od kraja 19. stoljeća. Nakon osnovne škole, sa šesnaest godina, zapošljava se kao član kabinskog osoblja na…